Promijenjena paradigma i ciljevi auto industrije
Automobilska industrija je jedna od najdinamičnijih industrija, jer se kreće ili pokreće prvenstveno na temelju želja kupaca. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bila je relativno stabilna, s inovacijama koje dolaze redovito, ali sporo. U posljednjem desetljeću, a još intenzivnije u posljednjih pet godina, donosi još brže i sve nepredvidljivije promjene.
Jasno je nekoliko činjenica. Budućnost mobilnosti bit će električna. To nam govori svaki novi automobil koji dođe na tržište ili je najavljen za sljedećih nekoliko godina. Proizvođači automobila više se natječu udjelom električnih automobila u ukupnoj prodaji nego brojem prodanih vozila.
Volkswagen je prošle godine prodao 6,8 posto manje automobila. Važno je, međutim, da je prodao 24 posto više električnih automobila nego 2021. BMW i Mercedes-Benz također su smanjili prodaju, za pet, odnosno jedan posto. Audi za 3,9 posto. Ali brendovi nisu toliko zabrinuti zbog pada, ako im posao sa električnim automobilima ide dobro.
Luksuzni brendovi prošle godine su više nego udvostručili prodaju električnih vozila, BMW na 215 tisuća automobila, a Mercedes-Benz i Audi na 118 tisuća. Čak ni ciljevi za 2023. ne govore o ukupnoj prodaji, već samo o rastu udjela električnih automobila unutar prodaje pojedinih brendova.
U prijelazu na električnu energiju ključna je i promjena paradigme. Strah od nedovoljnog dosega baterije polako, ali sigurno nestaje. Prodaja također snažno raste u zemljama u kojima se subvencije smanjuju. Istodobno, cijene električnih automobila sporije rastu od dizelskih i benzinskih automobila, što znači da se razlika između tehnologija smanjuje. U višim klasama uopće je više niti nema.
U nižima je cijena baterija toliko visoka da jeftiniji motor i manji broj dijelova električnog automobila nikako ne mogu nadoknaditi visoku cijenu baterija. Istodobno, cijena baterija prošle je godine prvi put krenula u drugom smjeru, odnosno porasla je umjesto da pada. Razlog za to su prije svega poskupljenja sirovina i opća inflacija na svjetskim tržištima.
Jeste li se ikada zapitali zašto mali automobili nemaju 500 ili 600 kilometara dometa? Odgovor je jednostavno zato što bi bili preskupi, koštali bi 50 ili više tisuća eura. Osim toga, za gradsku upotrebu im niti ne treba toliki domet. Ali trebat će im da bi razuvjerili skeptike, koji novoj tehnologiji ne vjeruju zbog njezine navodno ograničene upotrebe, uglavnom vezane uz domet.
To je ujedno i jedan od ključnih izazova automobilske industrije. Kako konačno uvjeriti kupce da s električnim automobilom mogu živjeti svaki dan, bez većih prilagodbi. I da su naravno spremni platiti višu cijenu za automobil, da vjeruju da se to isplati zbog ušteda koje mogu ostvariti zbog niže cijene energije i održavanja. Je li stvarno tako!? Doista jest, ali i struja poskupljuje, pitanje je koliko će poskupjeti i kako će se to odraziti na ukupne troškove vlasništva.
Navedene prepreke ključni su razlog zašto se proizvođači automobila niže klase još uvijek radije bave pitanjem kako zadržati nisku cijenu, a pritom smanjiti emisiju CO2 i na kraju ipak ostvariti profit. Jedno od popularnijih rješenja je hibridizacija klasičnih benzinskih i sve rjeđih dizel motora.