Hrvatska napreduje u utrci za smanjenje emisija u Europi
Prema posljednjim podacima europskog udruženja proizvođača automobila ACEA, europske zemlje vjerno prate smanjenje emisije CO2 iz novih osobnih automobila. Lani je prosječna emisija smanjena za 7,5 grama na 116,3 grama CO2 po kilometru, što znači da je prosječna potrošnja novih automobila smanjena na 4,39 litara dizelskog goriva ili 4,87 litara benzina na sto kilometara.
Ovo je dobar rezultat koji pokazuje da Europa slijedi smjernice. Svoje ciljeve postiže uglavnom kroz ubrzano uvođenje električnih automobila, hibrida i plug-in hibrida, koji uvelike smanjuju prosječni CO2 otisak.
Rekorderi u prosječnim emisijama su zemlje sjeverne Europe. Norveška je postigla rezultat od samo 27,3 grama CO2 po kilometru. S velikim zaostatkom slijede Island, Švedska, Danska, Nizozemska i Finska, koja još uvijek emitira manje od 100 grama CO2 po kilometru.
Ovo su europski podaci. Što je s Hrvatskom, kako stojimo na putu dekarbonizacije prometa?
Prvi podaci govore da smo u ulozi pratitelja, a ne nositelja trendova. Prosječna emisija novih automobila u Hrvatskoj lani je dosegla 129 grama, što je znatno lošije od europskog prosjeka. Taj podatak znači da su novi automobili imali prosječnu potrošnju od pet litara dizelskog goriva ili 5,56 litara benzina na sto kilometara.
Objašnjenje - litra dizelskog goriva daje prilično veći ispust nego litra benzina. To znači da jedna litra benzina teži oko 740 g, ali pri sagorijevanju proizvodi oko 2,31 kg CO2. A litra dizela, koji teži oko 840 g, proizvodi čak i više – 2,68 kg CO2.
S druge strane raduje podatak da je Hrvatska napredovala na ljestvici više od većine drugih europskih zemalja, jer se prosječna emisija lani smanjila za 15 grama CO2 po kilometru, dok je u Europi smanjena samo za 7,5 grama CO2 po kilometru.
Hrvatska je tako u društvu zemalja koje premašuju europski prosjek. Među njima su, primjerice, Slovenija sa smanjenjem CO2 od 17,4 grama po kilometru, Nizozemska sa smanjenjem od 15,6 grama te Latvija koja je emisiju CO2 po kilometru smanjila za 19,5 grama.
Dobrom rezultatu pridonio je i visok rast prodaje električnih automobila u Hrvatskoj, koji je lani dosegnuo 154 posto. Cjelokupno tržište električnih automobila dosegnulo je 1436 vozila, što je gotovo polovica cjelokupne flote električnih automobila u Hrvatskoj.
Pritom valja istaknuti važnost električnih automobila u prosječnim emisijama. U 2020. svaki prodani električni automobil prepolovio je prosjek emisija, budući da su dužnosnici EU-a računali kao dva prodana automobila. Lani se koeficijent smanjio na 1,67, što znači da je, primjerice, prodajom tisuću električnih automobila smanjena prosječna emisija kao da je prodano 1670 automobila.
Trikovi EU dužnosnika usmjereni su, naravno, na promicanje prodaje električnih automobila. S druge strane, tome pridonose i subvencije te još uvijek povoljne cijene struje, zbog kojih je vožnja električnog automobila jeftinija od dizelskog.