Povijest tržišta automobila dokazuje da je jedino promjena konstantna…
…i da Hrvatska ima najveći udio malih SUV vozila u Europi
Pogledajmo malo u prošlost, u daleku 2001. godinu. Tada je u Europi prodano 15 milijuna dizelskih ili benzinskih automobila. Vozili smo Golfove, Astre, Passate, Corse i Fiate Punto. SUV su bili rijetki. Tada se gvorilo da pripadaju nišnoj klasi.
Automobili konvencionalnog dizajna, odnosno hatchbackovi sa zakošenim zadnjim vratima, limuzine i karavani, predstavljali su čak 87,6 posto tržišta.
MPV (monovolumeni) su ostvarili skromnih 8,8 posto tržišnog udjela. Ali njihovo je vrijeme tek dolazilo, udio je već 2006. narastao na 14 posto. Istina je da u Hrvatskoj nikada nisu postigli veliki uspjeh. Zbog toga su SUV puno brže zaživjeli.
Sjetimo se i klasičnih poslovnih automobila, Volkswagen Passat, Ford Mondeo, Audi A4, BMW serije 3, Honda Accord... Oni su 2001. godine imali 10,6 posto tržišta.
Korejski brendovi Hyundai i Kia proslavili su prodaju od 285.000 vozila i 1,9 posto tržišnog udjela. Za takav udio trebalo je više od dva desetljeća.
Što je bilo sa SUV?
2001. godine smo ih jedva poznavali. Na cestama smo vidjeli Mercedes-Benz ML, BMW X5, Toyotu Rav4, Land Rover Freelander i Hyundai Santa Fe. Njihov udio iznosio je 3,6 posto, što znači da prodaja u Europi 2001. godine nije dosegla ni 600.000 vozila. A onda se dogodilo – polako, ali sigurno. U 2006. udio SUV vozila udvostručio se na 7,4 posto, a u 2011. dosegao je 13,6 posto.
O električnim automobilima 2001. godine nismo ni razmišljali. Prvi su izašli na tržište krajem prvog desetljeća ovog tisućljeća. U 2016., primjerice, već su bili prilično vidljivi, jer je prodaja dosegnula gotovo sto tisuća vozila. Najprodavaniji model te godine bio je Renault Zoe s 21.000 prodanih vozila. No, istini za volju, udio električnih vozila ipak je dosegao vrlo skromnih 0,6 posto.
Tako je bilo u dosta dalekoj prošlosti. Između toga bila je ekonomska kriza, slom tržišta i ponovno oživljavanje.
Ulazimo u 2016. godinu
U 2016. je, primjerice, europska prodaja automobila dosegla brojke iz 2001. godine. Dosegla je točno 15,1 milijun vozila.
Pa, biste li rekli da je sve ostalo bez promjena? Ne baš. Udio klasično dizajniranih automobila pao je s 87,6 na 65,4 posto. I monovolumeni su bili sve manje popularni, 2016. su zauzeli tek 8 posto tržišta, odnosno manje nego 2001. godine.
Još je više pala srednja klasa limuzina i karavana, s 10,6 na 4,1 posto.
No, napokon smo prihvatili korejske marke u Europi, jer je prodaja Kije i Hyundaija skočila na 929 tisuća vozila, a tržišni udio na 6,1 posto.
Sportska terenska vozila ili terenska vozila napredovala su još brže. U 2016. godini već su osvojili 26,6 posto tržišta.
A kada je europska politika povećala ciljeve smanjenja CO2 emisija, na trenutak se činilo da će trend za SUV (koji po dizajnu troše više goriva i ispuštaju više emisija) stati i okrenuti se u drugom smjeru. Ali to se nije dogodilo. Trend se samo nastavio.
A kako je danas, 2023.?
Rat u Ukrajini i problemi zbog akutnog nedostatka komponenata, a prije toga dvije godine vladavine korona virusa, ozbiljno su smanjili tržište automobila. Sa 15,1 milijuna u 2016. smanjilo se na 11,3 milijuna prošle godine.
U međuvremenu su se karte pošteno promiješale u pojedinim razredima. Sudeći prema prodaji u prvoj polovici 2022. godine, trend je sljedeći:
Udio klasično dizajniranih automobila smanjio se na samo 37,1 posto. Podsjetimo, 2001. godine imali su čak 87,6 posto tržišta.
MPV su gotovo nestali s tržišta, dostigli su tek 1,7 posto udjela.
Srednja klasa porasla je s 4,1 na 5,8 posto. Pa što ako je većina igrača napustila igru? U njemu je ostalo nekoliko jakih igrača: Volkswagen Passat i Škoda Superb, BMW serije 3, Mercedes C i Audi A4. Ali nisu povećali svoj udio. To je uspio Tesla Model 3, koji pripada ovoj klasi, iako ima električni pogon.
Korejski brendovi Hyundai i Kia dobro su se etablirali na europskom tržištu u posljednjih šest godina. U odnosu na 2016. godinu prodaja je porasla s 929.000 na 1,06 milijuna vozila. No, kako se tržište smanjivalo, udio dviju marki porastao je za 50 posto sa 6,1 na 9,4 posto.
SUV-ovi su se prilagodili ekološkim propisima o učinkovitom pogonu i ostvarili rekordnih 49,5 posto tržišnog udjela. To znači da je svaki drugi automobil prodan u Europi SUV dizajn. Najpopularniji su bili C SUV automobili, na primjer Volkswagen Tiguan, Kia Sportage i drugi.
Važnu ulogu u ovoj klasi ima i Hrvatska, koja je prošle godine imala najveći udio B SUV automobila u Europi, postigla je 31,7 posto. Nigdje u Europi automobili ove klase nisu bili toliko popularni. Susjedna Slovenija je tek na petom mjestu po udjelu B SUV sa 26,9 posto.
Čini se da su električni automobili, međutim, novi trend koji pokazuje brzi rast. U cijeloj prošloj godini električni automobili zauzeli su 13 posto europskog tržišta. Zajedno s plug-in hibridima udio je dosegao čak 22 posto. To znači da je svaki peti automobil bio opremljen baterijom za punjenje. To znači za električne i plug-in hibride, a ne za obične hibride.
Ako odemo dalje i pogledamo prosječnu prodaju u Njemačkoj, koja se smatra najvećim europskim tržištem, situacija je još nevjerojatnija. Nijemci su u prosincu kupili 314.000 automobila, od čega 32 posto električnih, a 55 posto električnih i plug-in hibrida zajedno. Radi lakšeg razumijevanja, valja napomenuti da su Nijemci ovaj mjesec smanjili subvencije za električne automobile sa 6000 na 4500 eura, a ukinuli su ih za plug-in hibride.
No svejedno, jeste li 2001. ili 2016. mogli predvidjeti kako će se razvijati tržište automobila. Da ćemo umjesto dizel karavana ili malih benzinaca kupovati sportske terence i električne automobile!? Vjerojatno ne, nismo ni mi. Uzimajući u obzir sve te podatke, puno je lakše povjerovati da su jedina konstanta na tržištu automobila promjene i da električni automobili doista dolaze u naše krajeve. I to velikom brzinom.